Friday, April 26, 2024
spot_img
HomeNotisiaadministrador agradese ba parseiru servisu sira

administrador agradese ba parseiru servisu sira

Iha inagurasaun sanitasaun báziku iha eskola ebf 1.2 maumeta liu husi programa saúde literasia reprezentante administrador munisípiu liquiçá agradese ba ong mary mackillop today tamba apoiu ona sentina ida no fatin lixu sia ba eskola filiais husi eskola báziku sentral liquiçá.

Reprezentante administrador munisípiu liquiçá deonizio afirma hanesan autoridade munisípiu sei kontinua kolabora ho autoridade lokal sira hodi apoiu tau matan ba obra sira ne’ebé kontrui ona husi parseiru sira.

“ ba parseiru sira agrdese ba ita boot sira ne’ebe ohin hatoo mos husi edukasaun nasional ba ita sira nia apoio ne’ebe tulun ona ami atu bele hakman ona ami iha programa konstrusaun sira hanesan ne’e, hanesan autoridade municipiu kontinua depois kolabora ho director komunitario sira admistrador postu sira atu ajuda tau matan ligadu ho karik iha manu tensaun ruma atu nune’e buat ruma ita bele hare operasional ruma it abele tau matan iha ne’eba, mos nudar ita hatene katak ita iha pilar tolu,pilar primeriu mak familia inan ho aman pilar segundu mak komunidade sira pilar ida ikus liu mak estadu ho governu tamba ne’e presensa ita nian ne’e mai kedas estudante professor sira ou manorin sira no inan aman sira, pilar primeiru mak fo ba ita responsabilidade maximu para depois orienta ita nia oan sira utiliza sasan sira ne’ebe agora iha ita nia leet liuliu hanesan fatin lixeru ho sentina ne’ebe agora estabelese iha eskola, intende didiak katak lixeru ho sentina ne’e laos uza ai tahan mak halo laiha, ne’e ho osan tamba ne’e mak ita tenki selu osan nee liu husi ita nia asaun konkreta hodi utiliza fasilidade husi estadu sira ne’e, tamba ne’e mak ita la ses husi ita nia moris ne’e, marin sira sempre fila ba  hamutuk hom komunidade sira, ita sira ne’e mak loron kalan hamutuk iha ne’eba tamba ne’e pilar importante ne’ebe ohin temi ne’e mak familia, familia ne’e mak inan ho aman sira ita boot sira mak sai save ba ita nia oan sira oinsa mak atu utiliza fatin lixeru nee, tamba nee hau husu  eskola basiku sira, ita komprende katak eskola basiku sira ne’e labarik sira ho idade ne’ebe ki’ik sira nia komprendesaun utilizsaun sei menus ita mak tenki akompanha sira maximu akompanha laos ho liafuan deit maibe akompanha ho asaun pratika, ezemplu kiik iha uma fatin lixeru se iha hatudu ba sira buat foer ba tau iha ne’eba, labele dehan katak ba soe iha fatin lixeru maibe lahatene katak modelu oinsa mak nia atu bele ba soe neneik maibe tenki ho bebeik ho neneik maibe hio esperansa ne’ebe iha fatin sira ne’ebe konstrui it abele utiliza ba ho maximu, pilar segundu mak komunidade mak sefe suku sira iha ne’e, iha sefe aldeia sira iha mos konselu prinsipais sira, iha mos sira nia parseiru sara ne’ebe fo tulun ona ita, tamba dalaruma iha fatin balu ezemlu fatin sentina eskola ho lixeru ne’e ita tau iha eskola dalaruma komunidade sira iha liu dehan ne’eba laos ita nia responsabilidade ne’e eskola nian, ne’e eskola sira mak hatene, tamba ne’e mak pilar ida ne’e ba kait tan balu hodi tulun ba prosesu sira hanesan ne’e, pilar ikus liu mak ita nia estadu ho governu tamba ne’e mak estadu ho governu iha responsabilidade maximu atu hatur sasan hirak nee too iha kompotensia politika ne’be governu nian rasik, tamba ne’e ohin husi ministeiru edukasaun nian apresenta ona iha programa lubuk ida maibe programa kbit labele too iha ne’eba buka nafatin parseru sira atu fo tulun ita tamba ne’e mak iha pilar tolu ne’e save ba ita hahu husi ida nee mak fila ba santa nia liafuan katak keta tauk atu hadomi malu, iha mal prinsipiu ida dedifika ita nia valor ba malu kona ba partisipasaun no ita nia obsaun ba buat sira seluk, karik sala tamba nain ba buat sira ne’e hau tenki refleta ho ssan sira hanesan ne’e, tamba atu muda transforma mentalidade ne’e han tempu tamba ne’e ita tenki kolia fuan ho fuan para depois it abele utiliza sasan sira ne’e,ita iha municipiu iha durasaun semasa ne’e iha, monta nafatin lixeru iha loja oin iha buat lubuk ida iha ne’eba, sefe departamentu saude konversa ho hau ba oin hare fila fali oinsa mak bele hare mos eskola, sira mos aranka ona mai eskola, eskola wainhira fatin lixeru balu iha ne’eba  iha lixu balu ke nakatu it abele kontaktu sira, sir abele fotim sai tamba ne’e mak husu nafatin ita nia komunikasaun ita nia kordenasaun ne’e mais importante atu haforsa ita nia kontinuasaun, hanesan liquiça oan ita labele dehan ne’eba o nian ne’eba hau nian, ne’e ita nian se inan aman sira kuandu mai ita lemba puisia sira ohin ne’e labarik sadiki ta ho rai lulik ho mate bian hotu mak ne’e, timor matak malirin timor buras iha mate bian, hafanun sira atu hare katak ita diknifika duni ka lae ita goloreza duni sira kalae liu husi asaun sira hanesan ne’e tamba ita laos prepara deit labarik intermos de kapasidade intelektual prepara labarik mos iha fisika hanesan ohin koidadu ho sira nia saude, hau hanoin inan aman sira ida ne’e mak ita hakarak transmit ba ita boot sira.”

Reprezentante direktor servisu saúde munisipal laurindo da silva imforma sentina importante ba estudante sira liu-liu ba estudante feto sira tamba ajuda sira banihira sira ho kondisaun ne’ebé la presiza fila ba uma.

“ impaktu ida tan maka ne’e wainhira ita la fase liman ita la abitua ita nia oan sira  ita familia  uma laran la fase liman ho didiak ntaun liman ne’e rasik sei lori bahasa karik dehan mala petaka liman ne’ebe mos sei lori mala petaka liman ne’ebe la mos sei lori mkala petaka ba ita, tamba saida bainhira ita han sei uza liman tamba ne’e maka ita nia oan sira sei kikoan kaer dose ka paun sepre ho liman tau tama ba ibun tamba awinhira  liman la mos sei lori bakterias ne’ebe foer iha liman ne’e bele ba ita nia isinn liu husi ne’e. Assuntu sira ne’ebe ita hare hanesan baibain  maibe nia impaktu ba ita nia saude boot tet-tebes. Agora  iha situasaun ne’ebe maka ami hasoru iha eskola refere katak mestri sira iha eskola ne’e rasik professor hotu laiha professor ida tamba ne’e maka hau dehan katak bainhira ita nia alunus sira, alunus balu ne’ebe maka iha tempu ida atu hetan mesturasaun ne’e laiha labarik sira barak maka kolia sai buat ne’e ba professor sira ntaun labarik sira mai iha eskola maka akontese mestrasaun sira dalaruma ba husu lisensa ba mestri sira dehan mestri ami fila ba uma mestri sira husu dehan tamba saida labarik sira hatete ami moras feto nian laiha tan atensaun seluk mestri sira haruka fiala deit ntaun labarik sira la tama aula durante semana ida ntaun ita htete katak ida ne’e impaktu boot ba ita nia oan sira atu atende material iha eskola tamba ne’e ho atividade ne’ebe maka ohin loron ita hamotuk katak sentina importante ba ita, satan agora daudaun iha eskola sira ne’e hotu ita nia oan barak maka iha eskola normalmente  organizasaun  mundial de saude fo sai katak labarik feto sira wainhira tam ona idade dez(10) ba leten ona barak maka hasoru sitauasaun ida mesturasaun ntaun kuandu bainhira  eskola sira ne’ebe maka sedauk iha  fasilidade sentina ba asuntu ida ne’e maka sira sei lakon oportunidade barak no la akonpania no akonpania materia sira iha eskola . Maibe eskola barak maka ami hanoin katak  sedauk iha fasilidade ne’e sedauk iha ba eskola sira. Iha tinan kotuk ami ba ona eskola balu iha foho be’e laiha mestri sira haruka labarik sira lori be husi uma labarik ne’e maka klas(1,2) dalaruma lori aqua boot ne’e ida sira ne’ebe maka klas tiga ba leten ne’e lori massa 5litros ne’e ida lori mai iha eskola agora husu ba ita hotu manten situaasaun sira ne’e iha itania rai ka lakoi tamba ne’e pasti ita lakoi tamba ne’e ita labele halo situasaun sira ne’e labele mosu iha ita nia rain hodi lori ba tempu naruk. Agora liga fali ba asuntu lixu, hau hanoin lixu buat ida ne’ebe inusial tebetebes ba ita nia rai maske ita nia governu kria hela fatin lixu ba iha ita nia munisipiu rasik maibe iha ita nia munisipiu rasik mos lixu sei nanklekar iha estrada ibun sira ne’e tamba ne’e lixu sei barak, se maka kria lixu sira ne’e lixu ne’e nia autor ne’e maka ita ntaun ita dehan ba komunidade mos ladun diak lixu ne’e nia autor maka ita sira ne’e. Hau hanoin parte ida husi ami nian atu fo hatene deit informasaun sira ne’e ba ita boot sira ne’ebe iha ne’e no ba ita nia oan sira halao processu aprendizagen lao normal tamba situasaun sira hanesan ohin labe akontese tan liu liu ita nia oan mane sira fila ba uma tan deit kabun moras. Tuir lolos buat sira hanesan ne’e labele bato’t uma no ita nia oan feto sira atu troka buat ne’e iha fasilidade eskola laos ba to’o uma ita hakarak ida ne’e ita hamotuk kuidadu buat sira ne’e .”

Koordenadora eskola filial 1.2 maumeta lucia de jesus martins imforma total orsamentu husi mary mackillop today ba apoiu fundu ki’ik ba eskola sanulu hamutuk dollares rihun walu atus hitu.

“ ami hetan nutifikasaun husi mery malckillop today katak proposta ne’e ami submete hetan selesionadu no hetan aprovaasun husi mary malckillop today no edukasaun munisipiu ekipa saude literasia mery malckillop today organiza enkontru ho eskola tarjetu ne’ebe selesionadu app no komunidsde hodi halo selisionasaun mata dalan ba fundu ki’i nian no halo diskusaun hamotuk oinsa halo papel no responsavel ba processu implemetasaun saniamentu basiku  iha eskola liu husi sosializasaun ne’e partesipa mos husi representa director seervisu edukasaun munisipiu director  ensinu basiku no mos ekipa mery malckillop today halo kedas pagamentu baseia ba montante  ne’ebe temi ona iha leten ba eskola ne’ebe tselesionadu husi ekipa responsavel total osamentu ba apoiu fundu ki’ik ba eskola hamotuk rihun ualu atus hitu (187$) dolares amerikanu processu implemjentasaun saniamentu basiku sentina no fatin lixu iha eskola baseia ba akordu ba horariu de servisu kontrusaun refere konstrui voluntariumente husi app komunidade no soporta mos husi manorin eskola sira nomos halo monitorizasaun husi ekipa mery malckillop today no espetor escolar no iku liu eskola ne’e  hetan fundus kui’ik ne’e sei halo relatorio konaba processu implementasaun saniamentu basiku no ba submete fila fali ba mary malckillop troday no ikus liu ami hato’o agradese ba mery malckillop today ne’ebe suporta ona eskola ida ne’e no husi posto bazartete liquiça maubara munisipiu liquça.”

Eskola ne’ebé hetan apoiu fundu ki’ik husi mary mackillop today maka hanesan eskola ebf 1.2 maumeta ba kontrusaun sentina ebf 1.2 gariana ebf 1.2 lauhata ebf 1.2 liquiçá ebf 1.2 loidahar ebf 1.2 laklolema ebf 1.2 lebutatalelo ebf 1.2 mauboque ebf 1.2 maumetalau ebf 1.2 vatunau ba kontrusaun fatin lixu ho total orsamentu dollar rihun walu atus hitu.

 

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

Trending Semanal.

Essenzo Group husu guvernu tau importansia ba seitor produtivu rai laran

Grupo Industria Produsaun Mina Esensial Munisipio Liquiça ka Essenzo Group husu governu tau importansia ba produsaun rai laran hodi diminui importasaun husi rai liur. General...
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x